Ekonomska kretanja u svijetu u 2004. godini

U 2004. godini prevladavala su uglavnom pozitivna kretanja u svjetskom gospodarstvu, iako je snažan porast cijena sirove nafte u drugom dijelu godine utjecao na usporavanje globalne ekonomske aktivnosti. Nastavak oporavka gospodarstva zemalja EU-a, koji je započeo krajem 2003. godine, osjetno je ubrzan početkom 2004. godine. Nakon usporavanja rasta u drugom dijelu 2004., realna stopa rasta bruto domaćeg proizvoda u 2004. u državama članicama EU-a iznosila je 1,9%, što je najviša stopa rasta zabilježena još od 2000. godine (u 2003. godini iznosila je samo 0,6%).

U zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe u 2004. godini zabilježene su znatno više stope gospodarskog rasta, kojima je pridonijelo povoljno makroekonomsko okružje, dobri fiskalni rezultati i primjerena monetarna politika. Realna stopa rasta agregatnog BDP-a novih članica EU-a u 2004. godini iznosila je 4,9%, dok je agregatni BDP zemalja jugoistočne Europe (u koje je ubrojena Hrvatska) u 2004. realno porastao za 6,4% u odnosu na prethodnu godinu.

Svjetski gospodarski rast u 2005. godini obilježit će blago usporavanje, pri čemu će članice EU-a i dalje stopama rasta zaostajati za drugim velikim svjetskim gospodarstvima. Prema najnovijim ekonomskim pokazateljima, i gospodarska aktivnost u zemljama Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe lagano će se usporiti, ali će ipak ostati na znatno višoj razini od one u zemljama Zapadne Europe.

Najveći rizik za globalnu ekonomiju krije se u međunarodnom tržištu nafte jer se nastavak pritiska na porast cijena zbog mogućih prekida u vađenju nafte i zbog porasta svjetske potražnje može smatrati izvjesnim. U financijskoj sferi mogu se očekivati daljnji pritisci na slabljenje tečaja američkog dolara i povećanje američkih kamatnih stopa. Razlog za takva predviđanja jest nastavak slabljenja inozemne pozicije SAD-a, ali i istodobno jačanje uloge eura u međunarodnim transakcijama, posebice kao pričuvne valute azijskih središnjih banaka, kod kojih je do sada dominirao američki dolar. Za razliku od američke središnje banke (System of Federal Reserve, Fed), sporiji oporavak gospodarstva EU-a i aprecijacija tečaja eura prema američkom dolaru Europsku su središnju banku potaknuli da svoje ključne kamatne stope zadrži na istoj razini na kojoj se nalaze još od sredine 2003. godine. Unatoč tome, porast američkih kamatnih stopa te restriktivnija monetarna politika u drugim velikim svjetskim gospodarstvima mogli bi dovesti do porasta globalnih kamatnih stopa, nakon njihova gotovo trogodišnjeg opadanja, koje je rezultiralo povijesno najnižim kamatnim stopama na svjetskim financijskim tržištima.

Svjetskom gospodarstvu u idućem kratkoročnom razdoblju prijete četiri osnovna rizika. Prvi rizik je mogućnost kolapsa američkog dolara zbog sve veće neravnoteže u američkoj privredi i mogućnost naglog smanjenja osobne potrošnje u SAD-u, koji bi negativno utjecali na izglede gospodarskog rasta i u SAD-u i u drugim velikim svjetskim gospodarstvima. Sljedeći je rizik porast svjetskih kamatnih stopa i, posljedično, slabljenje sadašnje pojačane sklonosti riziku, koji bi mogli znatno utjecati na međunarodnu likvidnost. Treća prijetnja proizlazi iz mogućnosti nastavka porasta cijena sirove nafte, koji bi mogao ugroziti svjetski gospodarski rast. Naglo usporavanje gospodarskog rasta u Kini također bi imalo negativan utjecaj na cjelokupno svjetsko gospodarstvo.